Uskoro likovna kolonija!

Tokom juna meseca organizovaćemo našu drugu likovnu koloniju u tri privatna objekta u okolini Banoštora, u naselju Kruševlje. Tačan datum početka održavanja objavićemo naknadno, zato što nije lako uskladiti slobodne termine svih prijavljenih učesnika.
I ova kolonija, kao i prethodna, održaće se u aranžmanu ljubitelja likovne umetnosti, u organizaciji Opštinskog udruženja za borbu protiv raka iz Sremske Mitrovice. S obzirom na ograničenost smeštajnog kapaciteta u privatnim objektima organizatora i učesnika, broj gostujućih umetnika, koji će ove godine učestvovati, je dvanaestoro, a kolonija će trajati četiri dana.
Učestvuju umetnici, likovni amateri, do sada uglavnom iz Vojvodine i Beograda. Naravno da je svako dobrodošao, ko god prihvati  i ispunjava uslove organizatora.
Ukoliko ste zainteresovani da učestvujete, ili želite da nas samo posetite i da budete naši gosti tokom održavanja kolonije, molimo vas da nas kontaktirate putem e-mail adrese: volimbanostor@gmail.com
Za više informacija, i da pogledate neka od ostvarenja sa naših prethodnih likovnih kolonija, molimo kliknite OVDE.

Plac na prodaju!

Pogledajte najnoviju ponudu nekretnina u Banoštoru!

Na prodaju je fantastičan plac!

Za više informacija, molimo kliknite OVDE!

Dva Sunca

Mnogi ljudi pitaju, a zašto Banoštor zovu i "Selo sa dva Sunca"?

Evo zašto...
Izlazak Sunca iznad Banoštora... Naravno, i ovo je pogled kroz moj prozor! :-)



O Banoštoru...


Selo Banoštor se nalazi u beočinskoj opštini, na samoj obali Dunava i ono je svakako jedno od najstarijih sremskih naselja. Legenda kaže da je selo dobilo ime po nazivu samostana, u čijem je neposrednom okruženju nastalo. Pre izgradnje samostana, još u rimsko doba, na tom mestu je postojao kastrum (vrsta vojnog utvrđenja u doba Rimljana) po imenu Bononija ili Malata. Na temeljima utvrđenja podignuta je tvrđava koja datira iz srednjeg veka, oko 1473.godine. Nazivi tvrđave su se menjali kroz istoriju: Kuet, Keu i Keve. Oko tvrđave se tokom vremena kasnije razvilo naselje.
Benediktanski samostan Ban Monoštra, u prevodu Banov Manastir, podignut je 1150.godine. Izgradio ga je srpski princ Beluš i mađarski palatin sa titulom bana. Današnji naziv sela je izveden iz sastavnih reči imena samostana, tako da se selo pod tim imenom prvi put pominje još u XII veku.
Još u doba Rimljana, taj prostor se nalazio na veoma važnom podunavskom putu - Limesu, koji je, prema svojoj istočnoj strani, išao duž obale Dunava, sve do Zemuna, a prema zapadnoj strani se pružao do današnjeg Osijeka.
Istorijski podaci kažu da su se prve srpske porodice u Banoštor doselile još 1691. godine, da bi se u njega ubrzo naselile i prvi nemački stanovnici, koje je naselio futoški grof Kotek.
 
Sadašnja pravoslavna crkva Svetog Georgija, izgrađena je 1836.godine,  na istom mestu gde je bila i stara. Crkva je, dobrovoljnim prilozima meštana i sredstvima pravoslavne opštine, nedavno renovirana i sada je ponos sela.








Nemačka katolička crkva Svetog Rudolfa sagrađena je 1912. godine, ali je, nažalost, sada skoro potpuno urušena. Taj vredan istorijski spomenik teško se može raspoznati, i zaista je šteta što je trenutno u takvom stanju.


Upravo je Banoštor selo koje u čitavoj beočinskoj opštini ima najviše zasada pod vinogradima. Tokom proteklih vekova, bilo je svakojakih pokušaja da se u ataru sela rade i druge kulture (hmelj, zasadi voća, povrća...) ali je vinogradarstvo ipak preovladalo i pokazalo se da ima sjajnu budućnost.
Za ovo divno mesto kaže se da je „selo sa dva sunca“. To je zbog toga što je veći deo atara osunčan tokom čitavog dana, jer se nalazi na severnim padinama Fruške Gore, po zapadno-istočnoj duži. S obzirom da selo bukvalno leži na samoj obali Dunava, refleksija Sunca sa reke dodatno osvetljava i reflektuje sunčeve zrake po njegovim blagim obroncima. Zbog svog izuzetno povoljnog geografskog položaja, povoljne mikroklime i sastava zemljišta, koji pogoduju uzgoju grožđa, ne čudi podatak da u selu skoro svaka kuća ima i svoj vinski podrum za proizvodnju vina, makar samo za potrebe domaćinstva. Proizvodnja vina je, tradicionalno, veoma dobro razvijena i stalno se povećava. Pojedini proizvođači osvajaju i vredne nagrade na manifestacijama i takmičenjima posvećenim vinarstvu.
Selo je odlično povezano sa okolnim mestima, jer se nalazi na samom magistralnom putu koje povezuje državnu granicu prema Hrvatskoj, odnosno Ilok (udaljen oko 20km), i Novi Sad, koji je udaljen oko 30km. Takođe je važno napomenuti da je vodenim putem, selo povezano direktno sa bačkom stranom, jer skela, koja svakodnevno prelazi Dunav, povezuje Banoštor sa mestom Begeč, koje leži na samom putu prema Bačkoj Palanci i Novom Sadu.





Trenutno u Banoštoru postoji oko 270 porodičnih kuća, i oko 800 stalnih stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2002.godine), ali zato ima daleko više vikendica, čak oko šest stotina! Uslovi života u selu su veoma dobri, ali ono što posebno uliva optimizam je da se ono, pogotovo poslednjih godina, konstantno širi a broj stanovnika se povećava, i da se komunalna infrastruktura poboljšava. Banoštor ima sopstvenu vodovodnu mrežu, sa preko 500 priključaka, a četvorogodišnja osnovna škola je nedavno obnovljena. Organizovano je redovno odvoženje smeća, koje radnici komunalnog preduzeća iz Beočina iznose jednom nedeljno, a postoji i svojevrsno, organizovano komunalno uređenje i održavanje sela, koje uglavnom obavljaju sami meštani. U skorijoj budućnosti, planira se i izgradnja kanalizacione mreže. U selu postoji i kancelarija Pošte, kao i ordinacija Doma zdravlja. Redovnim autobuskim linijama JGSP Novi Sad, Banoštor je odlično povezan sa Novim Sadom i Beočinom. Skelom se veoma jednostavno i brzo može preći na bačku stranu.
     Centar Banoštora, na samoj dunavskoj obali, je upravo obnovljen. Postoji i mala marina za privez manjih plovila, uređeno je šetalište, na kojem se nalazi parkovski mobilijar, a odlično funkcioniše kvalitetna javna rasveta. Upravo na tom mestu se tradicionalno, svake godine u septembru, održava manifestacija „Banoštorski dani grožđa“, koja okupi nekoliko hiljada posetilaca.            
     Manifestacija ima opštinski ali i regionalni značaj, jer podstiče razvoj turizma i vinarstva. Postoje vrlo ambiciozni i realni planovi za razvoj i obogaćivanje turističke ponude. U okviru banoštorskog atara, u samoj Fruškoj Gori, nalazi se i lep, moderan manji hotel, koji je u funkciji potreba Centra za privredno-tehnološki razvoj Vojvodine. Objekat se nalazi na Andrevlju.

Razglednice Banoštora...








Poruke posetiocima


volimbanostor@gmail.com

Ovaj blog o Banoštoru je autorsko delo grupe zaljubljenika u ovo lepo mesto. Urađen je volonterski, privatnom inicijativom, sredstvima i kreacijom svojih autora. Informacije i fotografije prikazane na blogu nisu službene informacije MZ Banoštor i ne predstavljaju službene stavove niti mišljenja, bilo koga.

Naš osnovni cilj, kao grupe autora bloga, je pozitivna promocija ovog mesta.

Dobrodošli su svi ljudi dobre volje koji žele da doprinesu blogu, bilo svojim fotografijama, bilo tekstovima ili na neki drugi način. Molimo, kontaktirajte nas putem elektronske pošte.

Blog se stalno menja, zato što je stalno u izradi. Možete koristiti fotografije ili tekstove sa bloga, ali molimo Vas da obavezno PITATE za dozvolu (pošaljite e-mail), ako želite da koristite bilo koju fotografiju, ili tekst.


Copyright Notice
The photos posted on this blog are my original work. Please do not copy or reproduce them without my express permission.



Kontakt e-mail urednika: volimbanostor@gmail.com